Generalna skupština UN-a objavila je 8. decembra 2005. godine da će se svake godine 4. aprila obilježavati Međunarodni dan borbe protiv mina kao podsjećanje da mine, municija i neeksplodirana ubojna sredstva i dalje povređuju i ubijaju hiljade ljudi širom svijeta, uključujući i djecu. Međunarodni dan borbe protiv mina, između ostalog, ima za cilj da podigne nivo svjesnosti o opasnosti od minsko eksplozivnih sredstava. BiH je zemlja sa vrlo izraženim problemom minske opasnosti bez obzira što je prošlo 29 godina od završetka ratnih dejstava. U odnosu na ukupnu površinu trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 838.29 km² ili 1,63 posto. Područje FBiH je posebno pogođeno jer se oko 2/3 minsko sumnjive površine nalazi upravo na prostoru ovog bh. entiteta. Prema podacima BH MAC-a na dan 31.12.2023. godine, od ukupne minsko sumnjive površine, na FBiH odnosilo se 660.98 km² (78 posto). Pozitivno je to što se broj civilnih žrtava smanjuje. U 2023. godini dogodila se jedna minska nesreća i to na području Doboja u kojoj je muškarac prikupljajući ogrijev smrtno stradao prilikom aktiviranja protupješadijske mine u minskom polju koje je uredno obilježeno minskim znakovima za upozoravanje na minsku opasnost. U poslijeratnom periodu stradala je 1.781 osoba, od čega 624 osobe smrtno. Od ukupnog broja stradalih, od kasetne municije stradale su 232 osobe, od čega 43 osobe smrtno. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 134 deminera, od čega 53 deminera smrtno. U skladu sa operativnim planom i listom prioriteta za deminiranje FUCZ je tokom 2023. godine nastavila aktivnosti humanitarnog deminiranja pri čemu su ostvareni značajni rezultati na smanjenju opasnosti od mina i NUS-a u BiH. Većina deminerskih kapaciteta angažovana je na šest zadataka koji su realizovani metodom “vraćanja površine”, četiri pojedinačna deminerska zadatka tehničkog izviđanja i čišćenja, kao i jedan zadatak uklanjanja kasetne municije. Ukupna površina koje je realizovana svim deminerskim metodama u 2023. godini (tehničko izviđanje, čišćenje, istražne staze i redukovana površina) iznosi 1.022.517 m², a pronađene su i uništene 283 protivpješadijske mine, 11 protivtenkovskih mina, 45 komada kasetne podmunicije i 83 komada različitog NUS-a. U oblasti smanjenja zagađenosti prostora minama i eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata, FUCZ je i u 2024. godini nastavila realizaciju aktivnosti u izvođenju protivminskih akcija (PMA) koje za cilj imaju redukciju rizika i rješavanje problema uticaja mina i drugih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata (ESZR), primarno na području FBiH. Značajno je naglasiti učešće deminerskih timova FUCZ u projektu podrške EU oslobađanju zemljišta na minski sumnjivim područjima u BiH pa bi u naredne tri godine u sklopu ovog projekta trebalo biti oslobođeno od mina oko 77 km2 površine.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) objavila je 8. decembra 2005. godine da će se svake godine 4. aprila obilježavati Međunarodni dan borbe protiv mina, kao podsjećanje da mine, municija i neeksplodirana ubojna sredstva i dalje povređuju i ubijaju hiljade ljudi širom svijeta, uključujući i djecu.
Međunarodni dan borbe protiv mina, između ostalog, ima za cilj da podigne nivo svjesnosti o opasnosti od minsko eksplozivnih sredstava i da obilježi napredak koji je do sada postignut u nastojanjima da ih se potpuno iskorijeni.

BiH – zemlja sa vrlo izraženim problemom minske opasnosti

Bosna i Hercegovina (BiH) je zemlja sa vrlo izraženim problemom minske opasnosti bez obzira što je prošlo 29 godina od završetka ratnih dejstava (1992.-1995.). U odnosu na ukupnu površinu trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 838.29 km² ili 1,63 posto. Područje Federacije BiH (FBiH) je posebno pogođeno jer se oko 2/3 minsko sumnjive površine nalazi upravo na prostoru ovog bh. entiteta. Prema podacima BH MAC-a na dan 31.12.2023. godine, od ukupne minsko sumnjive površine, na FBiH odnosilo se 660.98 km² (78 posto).
Prema prvoj procjeni Centra za uklanjanje mina u BiH, minsko sumnjiva površina u BiH iznosila je 4.000,2 km² ili 8,2 posto od ukupne površine BiH. Iz ovih podataka vidljivo je da je došlo do značajnog smanjenja minski sumnjive površine u BiH, ali je i poražavajuća činjenica da još uvijek mine i druga eksplozivna sredstva predstavljaju prijetnju za bh. stanovništvo.
Pozitivno je to što se broj civilnih žrtava smanjuje. U 2023. godini dogodila se jedna minska nesreća i to na području Doboja u kojoj je muškarac prikupljajući ogrijev smrtno stradao prilikom aktiviranja protupješadijske mine u minskom polju koje je uredno obilježeno minskim znakovima za upozoravanje na minsku opasnost. U poslijeratnom periodu stradala je 1.781 osoba, od čega 624 osobe smrtno. Od ukupnog broja stradalih, od kasetne municije stradale su 232 osobe, od čega 43 osobe smrtno. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 134 deminera, od čega 53 deminera smrtno.

Aktivnosti Federalne uprave civilne zaštite u 2023. godini

U skladu sa operativnim planom i listom prioriteta za deminiranje Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ) je tokom 2023. godine nastavila aktivnosti humanitarnog deminiranja pri čemu su ostvareni značajni rezultati na smanjenju opasnosti od mina i NUS-a u BiH. Većina deminerskih kapaciteta angažovana je na šest zadataka koji su realizovani metodom “vraćanja površine”, četiri pojedinačna deminerska zadatka tehničkog izviđanja i čišćenja, kao i jedan zadatak uklanjanja kasetne municije. Ukupna površina koje je realizovana svim deminerskim metodama u 2023. godini (tehničko izviđanje, čišćenje, istražne staze i redukovana površina) iznosi 1.022.517 m², a pronađene su i uništene 283 protivpješadijske mine, 11 protivtenkovskih mina, 45 komada kasetne podmunicije i 83 komada različitog NUS-a.
Tokom 2023. godine u BiH je zvanično završen proces čišćenja zaostale kasetne municije u kojem je aktivno učešće imala i FUCZ, i to kroz realizaciju zadatka “Paljenica” u općini Glamoč.
Kad je u pitanju čišćenje i tehničko izviđanje pojedinačnih deminerskih zadataka, tokom 2023. godine FUCZ je u potpunosti završila radove na četiri deminerska zadatka (“Šehov gaj Lazine 5” u Vitezu, “MZ Kralupi zaseok Čifluk 2” kod Visokog, “Bučje – Bara” u općini Čelić i “Put Zabrđe” u općini Vitez) od čega su dva realizovana metodom čišćenja i dva zadatka tehničkog izviđanja.
U skladu sa Strategijom protivminskog djelovanja BiH 2018-2025 značajno je povećano učešće deminerskih kapaciteta FUCZ na zadacima “land release” (vraćanje površine), tako da je trenutno otvoreno šest zadataka minsko sumnjivih područja (MSP) što je rezultiralo pronalaskom znatno većeg broja mina, a pritom i oslobađanjem, odnosno omogućavanjem korištenja lokalnoj zajednici veće površine nego prethodnih godina.
Tokom 2023. godine deminerski timovi FUCZ izvodili su radove na sljedećim zadacima “land release” (vraćanje površine): Una (Bihać), Kozlovac (Ilijaš), Zebina šuma (Foča u FBiH), Ularice – Bejići (Usora), Dubica – Novi Grad (Odžak) i Poplat (Stolac).

Plan aktivnosti FUCZ za 2024. godinu

U oblasti smanjenja zagađenosti prostora minama i eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata, FUCZ je i u 2024. godini nastavila realizaciju aktivnosti u izvođenju protivminskih akcija (PMA) koje za cilj imaju redukciju rizika i rješavanje problema uticaja mina i drugih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata (ESZR), primarno na području Federacije BiH. U prvom kvartalu ove godine deminirana je površina (tehničko izviđanje, čišćenje, istražne staze i redukovana površina) od 110231 m², a pronađeno je i uništeno 69 protivpješadijskih mine i 16 komada različitog NUS-a. Strateški dokument za ovu oblast predstavlja Strategija protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine 2018. – 2025. godine.
Značajno je naglasiti učešće deminerskih timova Federalne uprave civilne zaštite u projektu podrške Evropske unije oslobađanju zemljišta na minski sumnjivim podrućjima u BiH. Projekat je započet u 2024. godini i u naredne tri godine u sklopu ovog projekta bi trebalo biti oslobođeno od mina oko 77 km2 površine.

Uputstvo građanima u vezi postupanja u slučaju pronalaska predmeta koji asociraju na minu ili drugo eksplozivno sredstvo

Bitno je da su građani svjesni da su mine i neeksplodirana ubojna sredstva opasna po život i zdravlje ljudi bez obzira što je od njihovog korištenja tokom rata prošlo 30 godina.
Pronađene mine ili druga eksplozivna sredstva ne smiju se dodirivati, već pronađeno sredstvo treba prijaviti civilnoj zaštiti putem telefonskog broja 121 ili policiji putem telefonskog broja 122. Korisno je da se mjesto gdje je sredstvo uočeno vidno obilježi, po mogućnosti fotografiše i zapamti lokaciju kako bi je mogli pokazati nadležnom timu za uklanjanje eksplozivnih sredstava.
Skreće se pažnja svima koji svakodnevne aktivnosti vode van naseljenih mjesta i u prirodi da se ne kreću na područjima koja ne poznaju kako ne bi zalutali u minska polja, da poštuju i čuvaju minske oznake i nikako ne ulaze unutar područja označenih minskim oznakama.