Predstavnici FUCZ u Sarajevu učestvovali u radionici na temu revizije Strategije protivminskog djelovanja BiH 2009.-2019. godine
Cilj radionice, u čijem su radu ispred FUCZ učestvovali službenici Sektora za organizaciju deminiranja i UES, je da se izvrše neophodne pripreme za izradu nove strategije protivminskog djelovanja za period 2018.-2025. godine, jer svi podaci ukazuju da se proces deminiranja neće okončati do kraja 2019. godine kako je planirano važećom Strategijom protivminskog djelovanja.
U Sarajevu je od 07. do 11.11.2016. godine, u zgradi UN-a i u organizaciji GICHD (Međunarodni ženevski centar za humanitarno deminiranje), Komisije za deminiranje u BiH i BHMAC-a (Minski akconi centar BiH), održana petodnevna radionica na temu revizije Strategije protivminskog djelovanja BiH 2009. -2019. godine.
Osim predstavnika vladinih organizacija u procesu deminiranja (Oružane snage BiH, entitetski organi nadležni za civilnu zaštitu i predstavnici Brčko Distrikta BiH), učešće na radionici aktivno su uzeli i predstavnici nevladinog sektora (Norveška narodna pomoć, Društvo Crvenog krsta/križa BiH, udruženja za zaštitu žrtava mina) i druge organizacije zainteresirane za uklanjanje svih minskih opasnosti u Bosni i Hercegovini.
Cilj radionice, u čijem su radu ispred Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) učestvovali službenici Sektora za organizaciju deminiranja i UES, je da se izvrše neophodne pripreme za izradu nove strategije protivminskog djelovanja za period 2018-2025. godine, jer svi podaci ukazuju da se proces deminiranja neće okončati do kraja 2019. godine kako je planirano važećom Strategijom protivminskog djelovanja.
Prema podacima BHMAC-a, u Bosni i Hercegovini još uvijek je 1.149.90 km2 ili 2,3{a2a319f19d50a12f1aed2e6c36733902941c3f94d4616828affb0c4c4a30ded0} ukupne površine je kontaminirano minama sa oko 84.000 komada zaostalih mina, odnosno kasetne municije i raznih drugih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata. Procjena je da se čak 15{a2a319f19d50a12f1aed2e6c36733902941c3f94d4616828affb0c4c4a30ded0} bh. stanovništva još uvijek suočava sa problemom mina i ESZR (eksplozivna sredstva zaostala iz rata), a od ove opasnosti od 1996. do 2016. godine smrtno je stradalo 610 osoba.
Fahrudin Solak, direktor FUCZ, prezentovao je organizatorima i učesnicima radionice dosadašnje rezultate i postignuća deminerskih kapaciteta FUCZ u realizaciji obaveza iz Strategije protivminskog djelovanja. Ocijenjeno je da ova uprava, kao jedna od specifičnih, ali i najvažnijih deminerskih organizacija u našoj zemlji, ispunjava sve preuzete obaveze iz tog dokumenta, te da će do kraja 2019. godine, a po potrebi i dalje, sa istim kapacitetima nastaviti realizaciju zadataka koje u novoj strategiji utvrdi Vijeće ministara BiH, odnosno Komisija za deminiranje i BHMAC. Za nastavak tih aktivnosti, neophodno je u proceduri izmjena i dopuna Zakona o deminiranju u BiH i Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara
od prirodnih i drugih nesreća, koje su u toku, osigurati održivost deminerskih resursa kojima raspolaže FUCZ i nakon 2019. godine, do kada je prema važećoj regulativi osigurano finansiranje iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine. Za primjenu novih metoda deminiranja, uklanjanja i uništavanja eksplozivnih sredstava, na kojima će se zasnivati nova strategija, a u čemu je FUCZ već stekla određena iskustva, biće neophodno izvršiti i nabavku moderne opreme i tehničkih sredstava za te namjene (metal-detektori i GPS uređaji novije generacije, oprema za izviđanje i podršku operacijama deminiranja i uništavanja ESZR, deminerska zaštitna oprema, mašine i drugo), što će zahtijevati i dodatna budžetska sredstva.
FUCZ će i u narednom periodu nastaviti izvršavati sve aktivnosti na humanitarnom deminiranju što podrazumijeva i uklanjanje i uništavanje eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, izvlačenje i spašavanje unesrećenih iz minskih polja, upozoravanje i razvoj svijesti o minskoj opasnosti i obučavanje za provođenje protivminskih akcija kao jedan od najzahtjevnijih poslova iz svoje nadležnosti od kojeg neposredno zavisi sigurnost naših građana, pri čemu će se maksimalna pažnja posvetiti sigurnosti deminerskog osoblja. Zato se mora imati u vidu da će deminerski kapaciteti biti istovremeno i u funkciji provođenja drugih mjera zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća kao što je spašavanje od poplava, požara, klizišta, potresa i drugih iznenadnih prirodnih i drugih nesreća i opasnosti.
