Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) objavila je 8. decembra 2005. godine da će se svake godine 4. aprila obilježavati Međunarodni dan borbe protiv mina. Prvi put je obilježen 4. aprila 2006. godine kao podsjetnik globalnoj zajednici da mine, municija i neeksplodirana ubojna sredstva i dalje povređuju i ubijaju hiljade ljudi širom svijeta, uključujući i djecu. Međunarodni dan borbe protiv mina, između ostalog, ima za cilj da podigne nivo svjesnosti o minama, ali i da obilježi napredak koji je do sada postignut u nastojanjima da ih se potpuno iskorijeni. Iz tog razloga u BiH se svake godine na prigodan način obilježi ovaj datum, pa tako i Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ) ukazuje na potrebu povećane svjesnosti o minama među stanovništvom.

Bosna i Hercegovina i 30 godina od završetka ratnih dejstava (1992.-1995.) zemlja s vrlo izraženim problemom minske opasnosti. Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 822.87 km² ili 1,60 posto u odnosu na ukupnu površinu. Područje Federacije BiH je posebno pogođeno jer se oko 2/3 minsko sumnjive površine nalazi upravo na prostoru FBiH. Od ukupne minsko sumnjive površine, prema podacima BH MAC-a na dan 31.12.2024. godine, na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi se 655.33 km² (78 %).

Prema prvoj procjeni Centra za uklanjanje mina u BiH, minsko sumnjiva površina u BiH iznosila je 4.000,2 km² ili 8,2 % od ukupne površine BiH. Iz navedenih podataka vidljivo je da je došlo do značajnog smanjenja minski sumnjive površine u BiH, ali je i poražavajuća činjenica da 30 godina poslije završetka agresije na našu domovinu mine i druga eksplozivna sredstva još uvijek predstavljaju prijetnju za bh. stanovništvo.

U 2024. godini nije se dogodila nijedna minska nesreća. U poslijeratnom periodu u Bosni i Hercegovini stradala je 1.781 osoba, od čega 624 osobe smrtno. Od ukupnog broja stradalih, od kasetne municije stradale su 232 osobe, od čega 43 osobe smrtno. Od ukupnog broja stradalih u poslijeratnom periodu, 185 žrtve su žene ili 10%, a 251 žrtava su djeca ili 14%. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 134 deminera, od čega 53 deminer smrtno.

Smanjenje zagađenosti prostora minama i eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata uvršten je među tri osnovna strateška cilja FUCZ, a koji se provodi putem Sektora za organizaciju deminiranja i uništavanje ekspolzivnih sredstava. Sektor je nadležan je za poslove PMA za koje je akreditovana FUCZ, a koje provodi putem Odsjeka za deminiranje i Odsjeka za neeksplodirana ubojna sredstva (NUS). Kao logistička podrška u okviru Sektora je organizovan Odsjek za servisiranje i popravku vozila i opreme.

Primjenom tehničkih metoda u toku 2024. godine FUCZ je na korištenje građanima, odnosno lokalnoj zajednici predala dva zadatka koja su realizovana u sklopu „vraćanja površine“ ukupne površine od cca površinu od 3.265.942 m². Ukupna tretirana površina tehničkim metodama u 2024. godini metodama manuelnog deminiranja, mehaničke pripreme i pregiranja iznosi 701.198 m² (zajedno sa redukovanom površinom). U operacijama deminiranja pronađeno je i uništeno ukupno 248 komada mina i 72 komada NUS-a. Deminerski timovi su tokom 2024. godine operacije izvodili na ukupno 11 zadataka, i to: 8 zadataka tehničkog izviđanja sa ciljanom i sistematskom istragom, 2 zadatka čišćenja i 1 zadatak tehničkog izviđanja.
Timovi za UES tokom 2024. godine realizovali su ukupno 1.388 radnih zadataka, pri čemu je prikupljeno i unisteno 949 protivpješadijskih mina, 46 protivtenskovskih mina, 2749 komada NUS-a i 38086 komada municije do 20 mm.

Tokom 2024. godine kontinuirano je realizovano upozoravanje na mine u sklopu zadataka „vraćanja površine“. Pored navedenog, predstavnici FUCZ sudjelovali su u realizaciji takmičenja osnovnih škola pod nazivom „MISLI MINE“, kao i drugim projektima koji imaju cilj podizanja svjesnosti o opasnosti od minsko eksplozivnih sredstava.

Plan protivminskih akcija FUCZ za 2025. godinu

Federalna uprava civilne zašte (FUCZ) je tokom februara 2025. godine realizovala doobuku operativnog osoblja uoči početka deminerske sezone u 2025. godini. Nakon realizovane doobuke FUCZ zvanično je započela operacije deminiranja u 2025. godini, kada su nastavljeni radovi na zadacima ID 14376 “Koridor Vc dionica Tarčin – Konjic” (Konjic), ID 14397 “Starić – Dublje” (Kladanj), ID 33 MSP „Una“ (Bihać), ID 62 MSP “Zebina Šuma“ (Foča u FBiH), ID 140 MSP „Bjelojevići“ (Stolac), ID 136 MSP “Zabrđe” (Vitez), ID 42 MSP „Kozlovac“ (Ilijaš), ID 85 MSP “Ularice – Bejići” (Usora).

U 2025. godini FUCZ će nastaviti realizaciju aktivnosti u izvođenju protivminskih akcija (PMA), koje za cilj imaju redukciju rizika i rješavanje problema uticaja mina i drugih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, primarno na području Federacije BiH.
Planirano je da se u 2025. godini završe započeti zadaci iz 2024. godine (pojedinačni), te da se realizuju značajni projekti iz oblasti humanitarnog deminiranja na osnovu godišnjeg plana kojeg usvaja Vlada Federacije BiH.
U cilju implementacije projekta finansiranog od strane Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini „2023/450-556 EU Support to Land Release on Targeted Mine Suspected Areas in Bosnia and Herzegovina“ FUCZ će tokom 2025. godine započeti realizaciju projekata MSP „Omanjska – Jeleči“ Usora, MSP „Odžak zapad“ Odžak i MSP „Barane“ Stolac. Završetkom ovih zadataka, Grad Stolac, Općina Vitez i Općina Usora bi službeno bili oslobođeni od minske opasnosti, a što bi u konačnici imalo uticaj na ispunjenje cilja projekta – potpuno oslobađanje od mina 20 općina u Bosni i Hercegovini u naredne 3 godine.

Pored navedenog, u 2025. godini planirano je započeti deminerske radove na zadacima „Banovići – Kesten“ (Banovići) i MSP „Donji Rujani“ (Livno).

UPOZORENJE NA OPASNOST OD MINA I NEEKSPLODIRANIH UBOJNIH SREDSTAVA

Tokom 2024. godine deminerski timovi FUCZ za područja Srednjobosanskog kantona učestvovali su u akciji spašavanja dvije osobe iz obilježenog minskog polja na području općine Donji Vakuf, koja je uspješno završena bez posljedica po ljudske živote. Imajući u vidu da su česte pojave kada ljudi svjesno ulaze u obilježena minski rizična područja, treba istaći da se najviše nesreća uzrokovanih minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima, dešava se početkom proljeća. FUCZ upozorava građane na opasnost od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava, te ih moli da sve predmete za koje sumnjaju da ih mogu dovesti u opasnost od eksplozije prijave najbližem operativnom centru civilne zaštite ili policijskoj stanici (lično ili na brojeve 121 ili 122). Posebno se upozoravaju poljoprivrednici, građevinski radnici, skupljači i prerađivači sekundarnih sirovina koji se sa eksplozivnim sredstvima mogu sresti u okviru svog posla da u slučaju pronalaska mina ili NUS-a ne poduzimaju nikakve akcije samoincijativno već pronađeno sredstvo obilježe kako bi ga mogli pokazati pripadnicima timova nadležnih za uklanjanje i o tome obavijeste nadležne. Izletnici, šumski radnici i sve osobe koje se kreću i borave u prirodi naročito se upozoravaju da se ne kreću područjima koja ne poznaju da ne bi zalutali u minska polja, te da vode računa o postavljenim znakovima upozorenja kako ne bi ugrozili vlastitu sigurnost i da poštuju postavljene oznake, jer nepoštivanje, uništavanje ili otuđivanje istih za nekoga može biti kobno. Federalna uprava civilne zaštite raspolaže obučenim ljudstvom i materijalnim sredstvima, te je spremna poduzeti sve potrebne aktivnosti na zaštiti građana od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava. No, da bi ta misija bila ispunjena molimo građane da se ponašaju u skladu sa ovim uputstvima.